LAND DOWN UNDER

Piše: T.P.

Snimili: A.M.J. i T.P.

“Naš Australski narod je satkan od različitih došljačkih potomaka. Naš veliki otok je pomogao oblikovati sudbinu čitavog Commonwealtha i duh njegovih ljudi. Od davnih vremena naša zemlja je bila naseljena Aboriđinima i Tasmancima koje moramo poštivati zbog njihove drevne i trajne kulturne baštine. Svaka generacija doseljenika dala je našem narodu poseban pečat i bogatstvo.

Mi Australci, cijenimo izvrsnost jednako kao i poštenje – nezavisnost jednako kao i prijateljstvo. Naš demokratski i federalni sustav postoji kako bi sačuvao i zaštitio sve naše ljude. Svi smo jednako dostojni i ovo pravilo nikad ne smije biti prekršeno nijednom predrasudom, nijednim pomodarstvom i nijednom ideologijom. “

John Howard,

Ustav Australije 1999.

Australija je poput bezvremenske apstraktne slike, u kojoj se u sljedovima izmjenjuju narančasta, maslinasta  i oker  boja  i koja me kad ju gledam iz aviona, podsjeća na djelo Jacksona Pollocka, Number 8. 
Australija je jednom rječju, prekrasna. 

Njene plaže, pustinje, planine, ravnice, džungle i životinje, oborit će vas s nogu. 

Neviđene biljke i životinje i mnoštvo nama Europljanima nepoznatih ptica, učinit će da se na trenutak osjećate kao u filmu Jumanji. Njena iskonska divljina će vam izoštriti sva osjetila bilo da se nađete u đžungli sa bezbroj biljnih i životinjskih vrsta ili da se nađete u pustinji sa klokanima, devama i dingom.

Prvo pitanje koje sam se ja osobno zapitala kad smo na fakultetu obrađivali Australiju, je: “Kako su ljudi uopće dospjeli tako južno i izolirano na zemljopisnoj karti?” 

Pa da krenemo od početka. U prapovijesti je čovjek kolonizirao sve kontinente osim Antartike. Svoju evoluciju počeo je kao tropska životinja, a napredak njegove tehnologije i kulture omogućio mu je da se proširi u umjereni i hladni pojas. Prije 60 000 godina su Tasmanija, Australija i Nova Gvineja bile spojene te se u tom vremenu čovjek prvi put usudio kročiti na ovaj kontinent. Određeni dio je morao i preploviti. Što znači da su Australci bili prvi pomorci na svijetu. Tisućljećima su živjeli izolirano i u miru su stvorili vrlo naprednu civilizaciju koju je europski utjecaj dotaknuo relativno kasno. A sve zahvaljujući jakim vjetrovima i oceanskim strujama koji su onemogućivali europskim brodovima da se približe kopnu. Kad je najzad Australija otkrivena u 18. stoljeću, služila je Britancima za kažnjavanje zatvorenika jer su znali da oni neće moći pobjeći s tog gigantskog otoka. 

Tek u 19. stoljeću su Britanci počeli useljavati u Australiju, a njihovim dolaskom su povezane sve australske pokrajine u Australski Commonwealth.

Zbog politike izolacije došlo je do procvata gradova koji su uskoro postali moćniji i bogatiji čak i od gradova matice Britanije. Nakon drugog svjetskog rata se Australija okreće od matice, zbog njene orijentiranosti prema Europi, te se otvara SAD-u, Pacifiku i Aziji. Do formalnog odcjepljenja došlo je 1931. kad je potpisan Westminsterski statut kojim je Engleska dala nezavisnost Kanadi, Južnoj Africi, Novom Zelandu i Australiji.

Aboriđini, prastanovnici Australije koji su izmislili boomerang, stigli su u Australiju najvjerovatnije iz Papue Nove Gvineje. Poznati su po zanimljivoj umjetnosti koja uključuje rezarije od drveta i kamena sa svakakvim geometrijskim crtežima, svečane odore u šarenim bojama te skulpture. Primjerci njihove umjetnosti mogu se naći posvuda u Australiji, oslikani na bumeranzima, šeširima i na njihovom nacionalnom instrumentu koji se zove didgeridoo. Inače Aboriđini se skupljaju u centru velikih gradova gdje sviraju svoje instrumente i usput promoviraju svoj novi cd, baš kao Inke kod nas.

GO, AUSSIE, GO!

Australski gradovi su spoj britanske i američke kulture. Na trenutke mi se činilo da sam u Londonu, a na trenutke da sam u gradovima iz američkih filmova.

Životni standard im je visok - cijene su jeftinije nego u Londonu, ali svejedno su previsoke za nas Hrvate. Voda im je začudo pitka, što nas je oduševilo jer nismo morali plaćati astronomskih 6 australskih dolara za pola litra kupovne vode.

U Australiji se ima jako puno toga za vidjeti, a dovoljna je informacija da zemlja ima preko 500 nacionalnih parkova. Ipak od najpoznatijih atrakcija su gradovi Sydney, Melbourne, Koraljni greben i Uluru. Mi smo posjetili Sydney, Bouddi, Katoombu, Newcastle i Shoal Bay. HtjeIi smo ići u unutrašnjost do Uluru i Mungo nacionalnih parkova, ali su nas spriječili požari.

Nama je bilo čudno zašto se nitko uopće ne uzrujava, a nebo iznad Sydneja je bilo crno od dima, sunce pak krvavo crvene boje. Još se i u zraku osjetio miris spaljenog. Međutim, svi su sasvim opušteno hodali gradom, pa smo se i mi prilagodile. Do jutra su svi požari bili stavljeni pod kontrolu pa smo zaključili da su ljudi valjda već navikli na svakodnevne požare.
Sydney je prekrasan grad u kojem imate svašta za vidjeti. Počevši od svjetski poznate Opere i Mosta, Viktorijinog trga, Bondi plaže,luke Darling, Manly plaže i svakakvih utočišta za koale, klokane, vombate, paune i druge egzotične životinje koje su tipične za Australiju. 

Inače kad šetate gradom na svakom koraku ćete se susresti sa svetim ibisima, pticama koje se skupljaju po trgovima i lete posvuda baš kao i golubovi u našim gradovima. 
Sve bitne zgrade, npr. katedrale, akademije i bolnice, su  rađene od australskog kamena te su specifične oker boje kao što je i većina australskog kontinenta.

Vremenska razlika od Zagreba do Sydneya je 9 sati pa smo uvijek bili ispred Hrvatske s vremenom. Tako da, ako se bojite da će danas možda biti smak svijeta, nemate razloga za brigu jer je u Australiji već svanuo sutrašnji dan.

2000. godine u Sydneyu su održane Olimpijske igre. Bogata australska kultura slavila se u svim segmentima – od amblema igara, dizajna baklje i zabavnih svečanosti. Štafeta sa bakljom bila je nošena sve do Uluru(Ayersove stijene), svetog mjesta Aboriđina, te podvodnom etapom kroz Koraljni greben. Poviku predsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora “Go, Aussie, go!“ odgovoreno je raskošnim australskim stilom u proslavi koja je označila ulazak Olimpijskih igara u 21.stoljeće.

Osim toga u Sydneyu je 2008. godine papa Benedikt održao prvu svetu misu na australskom tlu.

I što reći za kraj?

U Australiji smo doživjeli prekrasne trenutke koje ćemo pamtiti cijelog života. Svakog dana smo išli na drugu plažu jer ih u Australiji ima bezbroj. Ali, od svih plaža Bondi beach nam se najviše svidjela. 

Gledate u to veliko prostranstvo i mislite si: Što pokreće tako gigantske valove da bez prestanka zapljuskuju obalu? Gledate surfere kako se bjesomučno migolje ispod tih vodenih hrvača od dva metra. Stavite slušalice u uši - svira pjesma od Passengera – Let her go. Hladan slani vjetar vam ispunjava nosnice dok vas sunce grije. Taj tren sasvim nesvjesno osjetite potpuni mir i radost života.

I to su trenutci zbog kojih se isplati živjeti.

Možda niste toga svjesni, ali danas je vaš poseban dan. Čak iako je vaše danas, u Australiji vaše jučer. Međutim vaše danas u Australiji, je vaše sutra. Znači australsko i vaše danas je ustvari sutra tj.jučer. 
Tako dolazimo do konačnog zaključka da su jučer i sutra, na različitim krajevima svijeta, ustvari Danas. 

Dakle, Danas je vaš poseban dan - proživite ga stoga najbolje što znate.